ZDRAVLJE I Popovača ima što metropola nema

Grad Zagreb mjesecima kasni s izradom karte buke

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Ljudski se organizam nikad ne može naviknuti na buku koja utječe na vegetativni i endokrinološki sustav te na psihomotoriku. Posljedice su razdražljivost, dekoncentriranost, te povećani broj nesreća na radu. Istražuje se i utjecaj buke na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav što se može očitovati porastom krvnog tlaka i poremećenim radom probavnih organa

Anita KONČAR

Objavljeno: 06. 9. 2011. u 8:31 Zadnja izmjena: 06. 9. 2011. u 8:31

Umor, smanjena radna sposobnost, ometanje sporazumijevanja, koncentracije, odmora i sna samo su neke od smetnji koje indirektno može izazvati buka, Nepovoljan utjecaj buke na zdravlje može rezultirati nagluhošću pa i gluhoćom.

Koliko buka otežava život građana metropole, dokazuju i brojne pritužbe Zagrepčana koji muku muče s bukom iz kafića, s obližnjih gradilišta, brzih prometnica i izlizanih tramvajskih tračnica.

Karta buke morala bi objediniti postojeće stanje i predviđanje jačine decibela po gradskim zonama, kao i akcijski plan kako smanjiti buku. U naseljima treba postaviti bukobrane i ograničiti brzinu, a na budućim zgradama pojačati zvučnu izolaciju

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva, Odjel za grad Zagreb, u prvih osam mjeseci ove godine zaprimila je 105 prijava građana. Budući da su se Zagrepčani žalili i na galamu te na turiranje vozila što je kršenje javnog reda i mira, za te je prijave, kako nam je objašnjeno, nadležan MUP. Iako se u medijima svojedobno pojavila informacija da sanitarni inspektori na teren izlaze jedino danju, u radnom vremenu, u inspekciji to opovrgavaju odgovarajući da ako se registrirana djelatnost obavlja noću, tada nadzor provode i u noćnim satima.

Mandatna kazna iznosi do 1000 kuna, a protiv prekršitelja može se podnijeti i optužni prijedlog. Kazne za prekršaj, i to za pravne osobe, u rasponu su od 50.000 do 100.000, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi te za pojedince od 10.000 do 15.000 kuna.

No, dok su drugi gradovi poduzeli potrebne mjere da bi se taj javnozdravstveni problem učinkovito suzbio ili sveo na podnošljivu razinu, nema institucije koja Zagrepčane može adekvatno zaštititi jer metropoli za rješavanje tog problema nedostaje strateški dokument - karta buke.

Premda je razina decibela zakonski regulirana, Zagreb nema dokument koji bi cjelovito ocijenio kakva je izloženost stanovništva buci. Karta je trebala ugledati svjetlo dana u ožujku, no njezina je izrada zapela u bespućima procedure. U optimističnoj varijanti mogla bi biti dovršena potkraj godine.

FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Može li zagrebački gradonačelnik koji stanuje u mirnoj četvrti, razumjeti probleme onih koji žive uz zaglušujuću buku prometnica, gradilišta...

Da je problem buke ozbiljan, dokazano je u brojnim istraživanjima, čije su nam rezultate dostavili iz Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«. Buka indirektno utječe na vegetativni i endokrinološki sustav te na psihomotoriku. Posljedice su razdražljivost, dekoncentriranost, pa i porast broja nesreća na radu.

Studija provedena u Austriji među 1400 djece u dobi od osam do 11 godina pokazala je da prometna buka može negativno utjecati i na školski uspjeh djece, njihovo ponašanje i sposobnost koncentracije.

»Dosta se istražuje i utjecaj buke na živčani , krvožilni, probavni i hormonski sustav što se može očitovati porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa ili suženjem vidnoga polja«, objašnjava prim. mr. sc. Branislava Resanović iz Zavoda, upozoravajući da se ljudski organizam ni u kom slučaju ne može naviknuti na buku.

Nesporno je da je buka jedan od najvećih zagađivača okoliša i da je štetna za ljudsko zdravlje. No, Zagrepčani i dalje moraju čekati kartu buke koja je, kako nam je objašnjeno u Gradskom uredu za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, još u izradi.

»Procedura javne nabave je u tijeku, a karta bi već ove godine mogla biti dovršena«, tvrdi pročelnik ureda Marijan Maras. Cijela stvar kasni zato što Zakon o zaštiti od buke ima jednu anomaliju, a to je da uz gradove, obvezu izrade strateških karata buke imaju i vlasnici, tj. koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta, željezničkih pruga i zračnih luka. A oni u Zagrebu nisu napravili svoj dio posla, za što zakonski - ne mogu biti kažnjeni.

Studija provedena u Austriji među 1400 djece u dobi od osam do 11 godina pokazala je da prometna buka može negativno utjecati na školski uspjeh, ponašanje i sposobnost koncentracije

»Dovoljno smo dugo čekali da oni odrade svoj dio posla, kako bismo te podatke uvrstili u kartu buke, no više ne možemo«, napominje Maras ističući kako ne očekuje da će Grad zbog probijanja rokova platiti zakonski predviđenu kaznu, koja iznosi između 50.000 i 80.000 kuna.

I dok Zagreb još nema svoju kartu, nju već imaju Split , Rijeka , Varaždin, Dubrovnik , čak i Popovača. Dokument bi inače morao objediniti postojeće stanje i predviđanje buke po gradskim zonama, kao i akcijski plan kako je smanjiti, naprimjer u postojećim naseljima postaviti bukobrane i ograničiti brzinu vožnje, a na zgradama koje se tek grade pojačati zvučnu izolaciju.

Zagrepčanima ne trebaju stručne studije da im potvrde ono što je već poznato - da je u većini četvrti buka jača od dopuštene, no neki stručnjaci smatraju da propisani pravilnici nisu svedeni u realne okvire. Prema riječima mjeritelja buke mr. sc. Zijada Lelića koji se godinama bavi tim poslom, najveći je problem noćna buka koja se u zonama stanovanja teško može svesti na onu propisanu pravilnikom.

Najviša dopuštena razina buke tijekom dana u zoni stanovanja je 55, a po noći 40 decibela, dok je u mješovitim zonama poslovne namjene i stanovanja, danju 65, a noću 50 decibela.

No, kako ističe, u Zagrebu su malobrojne lokacije gdje je buka u dopuštenim gabaritima. »Jedan od tih kvartova je Pantovčak, no već u samom središtu grada situacija je znatno drukčija. Problema ima i uz brze prometnice poput Slavonske avenije, kao i u blizini Arene na Laništu. Nedavno smo mjerili buku i na Novoj Branimirovoj, gdje su ljudi skupo platiti kvadratni metar stana, a sada zbog željezničkog prometa i blizine pruge po noći uopće ne mogu spavati«, kaže Lelić.