21.07.2005

TEROR ZVUKA Večernjakovi novinari s ovlaštenim mjeriteljem analizirali gradsku buku

Decibeli probijaju i okna od 12.000 kuna

Autor Iva Puljić - Šego

Nakon brojnih pritužaba građana na glazbu koja trešti iz većine gradskih kafića, Večernjakovi su novinari s ovlaštenim mjeriteljem buke mr. sc. Zijadom Lelićem "pročešljali" grad te izmjerili decibele koji svakodnevno zaglušuju Zagrepčane. Dvanaest je sati, a naša prva lokacija je Cvjetna cesta broj 1 koja se nalazi neposredno uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju. Gospodin Lelić postavlja svoju preciznu spravicu, deset tisuća eura vrijedan instrument za mjerenje zvuka, i počinje mjeriti. Nakon samo nekoliko minuta digitalizirana "spravica" pokazuje da automobili, šleperi, kamioni... na Slavonskoj stvaraju buku od čak 68,1 dB, što je 13 decibela više od dopuštenog. S prozora na prvom katu u čudu nas gleda gospođa Katica Prša-Gajša. Objašnjavamo joj da mjerimo buku, ona odmah otvara vrata i poziva nas u stan.

Škripavi tramvaji

Ovdje živim već 40 godina, no otkad su prije 20 godina proširili Slavonsku aveniju, ne mogu živjeti od buke. Dnevni borak gleda mi na aveniju, pa sam prije dva mjeseca postavila PVC prozore radi bolje izolacije. No, potrošila sam 12.000 kuna, ali i dalje čujem svaki automobil i šleper koji tuda prođe žali se Katica. Gospodin Zijad mjeri buku i u stanu, prozori su zatvoreni, ali instrument pokazuje da Katičine uši svakodnevno "miluje" čak 43 dB, osam više od dopuštenog. Krećemo dalje, idemo provjeriti kakvo je stanje u centru grada. Škripa tramvaja na tračnicama, automobili, motori... u Frankopanskoj stvaraju 70 dB buke, pet više nego što je dopušteno.

Pravi se karta buke

Nije strašno kako bi moglo biti kaže Lelić o zoni potencijalno ugroženoj bukom. No, u Tkalčićevoj ulici, zakrčenoj kafićima, iako ni iz jednog ne dopire glazba, samo zbog žagora mjerimo 71 dB, šest više od dopuštenog. Nije lako ljudima koji tu žive, kako li je tek noću, kad trešti glazba iz svih kafića? Na pravu "poslasticu" nailazimo na križanju Ilice i Gundulićeve. Stroj za rezanje asfalta para uši s čak 85,8 dB. Prolaznici zaobilaze radove u velikom luku, a radnici rade bez štitnika na ušima. Kažu da su već navikli. Jedan ipak priznaje da mu je sluh prilično oštećen. Na žalost svih građana koje zaglušuje buka s prometnica ili gradilišta, karta buke te akcijski plan svakog kvarta za postavljanje zaštitnih ograda uz ceste bit će izrađeni tek 2008. godine. Ministar zdravstva još nije donio pravilnik po kojem će se oni izrađivati, a građanima do tada preostaju čepići za uši.

21.12.2007 22:41

Najgore je uz Zagrebačku aveniju, u Ulici Cvijete Zuzorić, Ilici, Frankopanskoj i na križanju Tratinske i KranjčevićeveIzmjerili smo zagrebačku buku: U prometu 79 dB, bubnjić puca na 140

Autor  RENATA LACKO

Zagrepčani koji će blagdane provesti u gradu ne mogu iščekati mir i tišinu božićnoga jutra. Zastoji i gužve, nervozna trubljenja, tramvajska zvonjava, prasak petardi i hici buku u gradu dižu do nesnosnih razina.

Najveći zagađivač
Sanitarna inspekcija tvrdi da je gradski promet najveći proizvođač buke, a prometna je nesreća može povisiti i do 10 dB. Stanarima zgrada uz Zagrebačku aveniju otvaranje se prozora čini poput znanstvene fantastike.

Na Zagrebačkoj aveniji uz dječji vrtić Matije Gupca i Osnovnu školu prometna buka doseže i 79 dB. Nešto je bolje stanarima Ulice Cvijete Zuzorić čiji prozori gledaju na petlju Držićeve i Slavonske avenije, onima u Ilici, Frankopanskoj ili onima na križanju Tratinske i Kranjčevićeve. Tamo buči “samo” 70 dB. Isto prolaze i stanovnici Savske ceste ili oni koji će tek kupiti stanove u tzv. plavom neboderu u Andrašecovoj ulici.

Naša je ekipa buku mjerila s vlasnikom “Gis-proma” mr. sc. Zijadom Lelićem, ovlaštenim inženjerom elektrotehnike. Problem s bukom jest u tomu što porast od samo tri dB udvostručuje snagu zvuka, a naše uho porast od 10 dB registrira kao dvostruko jaču buku.

Iako se danas buka smatra jednim od najvećih zagađivača okoliša, u nas zaštita od buke još nije na europskoj razini, pa tako još ne postoji karta buke premda je prvotni rok za njezinu izradu bio 2008. godina, no prolongiran je do 2010. Izradit će je Gradski ured za promet, a natječaj raspisan proljetos propao je jer se javilo premalo tvrtki koje bi mogle mjeriti buku.

Bukobrani i izolacija
Karta buke mora sadržati postojeće stanje i predviđanje buke po gradskim zonama i akcijski plan kako buku smanjiti. U stambeno-poslovnim zonama vanjska dnevna buka ne bi smjela prelaziti 65 dB, a noćna 50. Među rješenjima za njezino smanjivanje u postojećim su naseljima, primjerice, bukobrani, ograničenje brzine i slično dok u zgradama koje se tek grade treba pojačati zvučnu izolaciju.

Kafićima je dopuštena buka 65 dB i obvezno moraju imati ugrađene limitatore buke. Noćni klubovi smiju bučiti do 90 dB. Premda su sanitarni inspektori ovlašteni nenajavljeno ulaziti u lokale, ne rade u trećoj smjeni.

Stoga vapaje neispavanih susjeda u sitne sate slušaju samo policajci, a sanitarci koji mogu trenutačno kažnjavati prekršitelje – ugasiti im glazbu, zatvoriti lokal stižu tek ujutro.